Otok Rab smješten je na sjeveru Jadranskog mora kao dio Kvarnerskog arhipelaga. Na otoku je smješteno 7 mjesta: Lopar, Barbat, Banjol, Palit, Kampor, Mundanije i Supetarska Draga te samog grada Raba. Na Rabu živi približno 9 000 stanovnika koji se bave turizmom, poljodjelstvom,ribarstvom i stočarstvom. Mještani se organiziranim turizmom bave već više od 110 godina.Mnogi turisti pohode ovaj otok jer se odlikuje ugodnom klimom koja prema znanstvenim istraživanjima pozitivno djeluje na bolesti srca i dišnih puteva. Duga tradicija u turizmu te gostoljubivost domaćina omogućili su pružanje usluga na najvišoj razini. Domaćinska atmosfera koja je prisutna na otoku omogućit će Vam da se osjećati kao da ste i Vi dio te zajednice već dugi niz godina.
Klima
Otok Rab uživa vrlo povoljnu morsku mediteransku klimu, koja se odlikuje blagom zimom i ugodnim umjerenim ljetom. Za takvu klimu Rab u mnogome zahvaljuje lancu Kamenjak koji ga štiti od hladne bure koja uglavnom puše zimi i u rano proljeće. Osim bure s jugoistoka uglavnom u jesen puše topli i vlažni vjetar – jugo, koji redovito donosi kišu. U ljetnim mjesecima preko dana obično puše maestral, ugodni povjetarac koji ublažava ljetnu sparinu. Rab ima godišnje prosječno 91 potpuno vedar dan i spada u najsunčanije krajeve Europe. Ljeti ima samo 9 oblačnih dana. Broj sunčanih sati iznosi prosječno 2,479 godišnje ili 6 sati dnevno. U mjesecu srpnju prosjek je 12 sunčanih sati dnevno. Na otoku padne godišnje oko 1042 mm oborina. Temperatura mora na Rabu je razmjerno visoka, što pogoduje razvoju turizma, jer je kupanje moguće od kjeseca svibnja do kraja listopada. Prosječna godišnja temperatura mora iznosi 15,75 °C. – prosječna temperatura mora od Svibnja do Listopada preko 20° C, zimi 12° – prosječna temperatura zraka u godini: 16,8° C – prosječna temperatura zraka ljeti: 26° C – prosječna temperatura zraka zimi: 8° C.
Vjetrovi
Bura i Jugo su glavni vjetrovi koji pušu na Jadranu. Prevladavaju od Rujna do Svibnja, dok je prevladavajući vjetar ljeti Maestral. Bura je hladan sjeveroistočnjak koji puše od kopna prema moru i sa sobom nosi lijepo vrijeme. Jugo je vlažan jugoistočnjak, popraćen kišom i teškim oblacima i ne započinje odjednom kao Bura, već mu treba od 36-38 sati da se razvije. Maestral je lokalni vjetar koji puše s mora, većinom ljeti. Obično započne puhati oko 10 -11 ujutro, a najveću snagu dostiže oko 2/3 sata popodne stišavajući se u predvečerje sa zalaskom sunca. Prate ga bijeli oblaci. Drugi vjetrovi: Burin, sjeveroistočnjak, puše ljeti s kopna. Tramontana i istočni Levante su blaže verzije Bure.
Reljef
Neobičnost i ljepota reljefa otoka Raba jest ritam uzvisina, prevlaka i polja. Uzvisina koja počinje poluotokom Kalifront, spaja se preko plitkoga i niskoga kamporskog polja s nešto većim brežuljcima, koji se protežu od sjeverozapada prema jugoistoku, od Gonara do Kaldanca u Rabu i Banjolu. Najviši dio Raba jest masiv Kamenjak, čiji je smjer paralelan sa Velebitskim masivom i ima najviši vrh na 408 metara. Obronci Kamenjaka strmo se spuštaju u more Velebitskog kanala, prirodna su brana i zaštita od hladnih sjevernih vjetrova – bure.Obala otoka Raba različito razvedena. Slabo je razvedena sjeveroistočna obala tj. onaj dio masiva Kamenjaka koji se strmo spušta u more. Poluotok Lopar ima brojne plitke pješčane plaže u mnogobrojnim živopisnim uvalama. Osim loparske na otoku se nalaze i dvije veće uvale: Supetarska i Kamporska.Između rta Kalifront i rta Frkanj proteže se niz lijepih uvala pogodnih za uživanje u ljtovanju. Dalje prema istoku nalaze se uvale Sv. Eufemije, uvala rapske luke, te poznata rapska kupališta Prva, Druga i Treća Padova. Oko otoka Raba nalazi se veliki broj malih otočića i školjića, koji uz brojne uvale, uvalice, zatone i dražice pridonose neodoljivom čaru otoka Raba.
Povijest otoka Raba
Prve pisane podatke o otoku Rabu nalazimo u djelima antičkih pisaca. Međutim, sasvim je sigurno da je čovjek na Rabu obitavao mnogo prije. Nalazi kasno paleolitskih alata na području Lopara dokazuju da je tu živio paleolitski čovjek o kojem se zna vrio malo. Tog paleolitskog pračovjeka smijenili su napredniji neolitskih doseljenika, ali potkraj neolita tu se naseljavaju Liburni, te je realna pretpostavka da u to doba počinju nastajati današnja luka i mjesto Rab.. Najstariji podaci o Rabu nalaze se u spisima nekoliko grčkih i rimskih geografa. U tim se spisima Rab spominje pod imenom Arba, Arva, Arbia, Arbitana. Podrijetlo tog imena ne može se zasigurno utvrditi, ali je pretpostavka da bi to u prijevodu indoevropskog korijena ARB trebalo značiti mrk, taman, šumovit što je za otok i danas karakteristično. Taj su naziv današnji stanovnici, slavenski Hrvati, prilagodili duhu svog jezika i pretvorili ga u Rab.
